Hrvatska usvojila pravni okvir za poljoprivrednu fotonaponsku opremu

Hrvatska je Vlada donijela podzakonske akte za Zakon o prostornom planiranju koji definiraju poljoprivredne fotonaponske instalacije i područja u kojima se takva oprema može postaviti, čime se olakšava budući razvoj.

Hrvatska vlada je sada usvojila pravni okvir za poljoprivrednu fotonaponsku implementaciju čiji je cilj ubrzati proces odobravanja ovih fotonaponskih instalacija.

Maja Pokrovac, predsjednica Hrvatske udruge za obnovljive izvore energije (RES Hrvatska), rekla je za PV Magazin da "novousvojeni zakon daje veliko zeleno svjetlo koje bi moglo dovesti do bržeg odobrenja za poljoprivredne PV nego za redovne fotonaponske instalacije".

Pokrovac kaže da postoji veliko interesovanje investitora, ali i snažan otpor. Kao rezultat toga, Hrvatska udruga za obnovljive izvore energije organizira veliki broj seminara, okruglih stolova i konzultacija kako bi informirala javnost o prednostima poljoprivrednih fotonapona.

"Kako poljoprivrednici budu svjesniji potencijala poljoprivrednih fotonaponskih uređaja za optimizaciju prinosa i smanjenje računa za struju, njihovi stavovi će se promijeniti", rekao je Pokrovac. "Naša udruga će podijeliti detaljnije i opsežnije podatke o poljoprivrednim fotonaponskim sistemima u Hrvatskoj u novoj studiji, koja će biti objavljena u rujnu. Studiju su proveli vodeći hrvatski stručnjaci, a financirala je EBRD."

Prema novim pravilima, poljoprivredni PV se može instalirati na lokacijama definisanim kao poljoprivredno zemljište, napuštene parcele i trajni zasadi, uključujući vinograde i maslinike. Novi zakon omogućava svakom poljoprivredniku da instalira poljoprivredne fotonaponske instalacije na svom zemljištu.

"Naše analize su pokazale da Hrvatska ima vrlo uravnoteženu distribuciju poljoprivrednog fotonaponskog potencijala. U Slavoniji, na primjer, potencijal za takve instalacije, kao i dostupnost mreže, također je vrlo visok", rekao je Pokrovac.

Prema podacima udruženja, Hrvatska ima potencijal za razvoj 3GW poljoprivrednih fotonaponskih projekata.

"Od Ministarstva poljoprivrede dobijamo nove informacije da raste interesovanje za poljoprivredne PV", rekao je Pokrovac. "Samo od ove godine ima mnogo velikih razvoja i projekata barem u klasi 10 MW u izgradnji. To će uvelike proširiti hrvatski portfelj solarnih resursa."

Hrvatska trenutno razvija niz komunalnih projekata, uključujući najveće instalacije od 3MW i 10MW, a ovo bi moglo postati prva solarna polja podržana ugovorom o kupovini električne energije u Hrvatskoj.

Hidroelektrična energija čini oko polovice proizvodnje električne energije u Hrvatskoj, a energija vjetra čini oko 14 posto. Na kraju prošle godine solarna energija je iznosila 0,5 posto hrvatskog energetskog miksa sa oko 224 MW. međutim, na kraju lipnja solarni kapacitet iznosio je 306 MW, ili 2 posto, prema hrvatskom operatoru distribucijskog sustava HEP ODS.